17Zavod za ravnopravnost polova, uz podršku vlade AP Vojvodine i Pokrajinskog sekretarijata za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova, 11. oktobra ove godine šesti put je obeležio Međunarodni dan seoskih žena. U glavnoj apatinskoj ulici predstavljeno je stvaralaštvo i autentični proizvodi seoskih žena u Vojvodini, pre svega čarobno lepe rukotvorine koje karakterišu tradiciju i bogato kulturno nasleđe vojvođanskog višenacionalnog ambijenta. VI sajam stvaralaštva seoskih žena Vojvodine u podne su svečano otvorili Miroslav Vasin, pokrajinski sekretar za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova i predsednik apatinske opštine dr Živorad Smiljanić.
Sajam je prodajnog karaktera, a ono što ga je i ove godine okarakterisalo jeste bogat kulturno-umetnički program, nastupi ženskih pevačkih i folklornih grupa, izložbe suvenira, izložbe skulptura Jovane Momčilović iz Apatina, izložbi fotografija sa motivima žena iz Vojvodine, kao i proizvodi projekta Inovativni sistem za unapređenje znanja i veština.
Na ovogodišnjem sajmu su učestvovala ženska seoska udruženja iz više od 30 opština čije su pojedinke kroz kreativne i atraktivne rukotvorine osvojile pažnju kako starije tako i mlađe populacije.
Osim što ste na svakom koraku ste bili ljubazno ponuđeni da probate domaću štrudlu, kiflice, gibanicu, proju, pa čak i sarmice, tako ste mogli uživati u tradicionalnim vezovima, ručno izrađenim suvenira od slame, umetničkim slikama, ručno izrađenom nakitu, kapama i šalovimasavremenijeg dizajna.
Ono što je od najveće važnosti jeste da se kroz ovako organizovanu manifestaciju žene emancipiju, osnažuju i podsećaju na značaj afirmacije potencijala i stvaralaštva žena iz ruralnih područja. S ozirom na to da je Sajam po šesti put uspešno predstavio ženski seoski aktivizam, izuzetne veštine i bogato stvaralaštvo seoskih žena bilo bi u sveopštem interesu da se one prikažu možda i širem auditorijumu, ne bi li se sela revitalizovala, a Vojvodina predstavila kao mogući ekonomski, privredni i turistiki potencijal. Ostaje pitanje kako ogroman potencijal koji leži u ženskom seoskom stvaralaštvu unaprediti, podići na standard prihvatljiv savremenom domaćem i stranom potrošaču kako bi se žene na selu kroz ovaj oblik rada mogle ekonomski osnažiti?
Tanja Đurić