Iako tabloidna štampa prednjači u senzacionalizmu, televizija, kao najuticajniji medij, izvor je stereotipizacije žena u javnosti.
One se najčešće pojavljuju u zabavnom programu i to kao poznate ličnosti, pevačice, glumice i slično. Na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, postoje specijalizovane emisije koje su po definiciji namenjene ženama. Na Radio-televiziji Vojvodine to je emisija Ženska posla, na Hepi televiziji Ženski saveti itd. Sudeći po temama koje su zastupljene u tim emisijama, žene su zainteresovane za kuvanje, čišćenje, modu i tračeve. Neretko su i same voditeljke obučene po modi iz šezdesetih, što doprinosi atmosferi da je ženi mesto u kuhinji.
Studentkinja završne godine novinarstva Sandra Maksimović smatra da bi te emisije mogle bolje da iskoriste svoju nacionalnu frekvenciju, umesto što propovedaju da sve žene treba da budu domaćice. „Problem je što to gledaju i devojčice poput moje osmogodišnje sestričine, koje će odrastati verujući da ženu zanima samo kuvanje i čišćenje“, napominje ona.
Prema rečima Smiljane Milinkov, pofesorke novinarstva specijalizovane za izveštavanje o ženama, bez obzira na gledanost koju ove emisije uživaju, postoji ozbiljan problem u njihovom sadržaju, jer pružaju stereotipan, banalizovan prikaz uloge žene u društvu.
„Na osnovu analize sadržaja, ispostavlja se da mi nemamo žene koje su stručne u oblasti politike, ekonomije, za neka važna društvena pitanja, već se eventualno bave obrazovanjem ili onim delom koji se tiče brige o drugome, što je oblast medicine“, kaže ona i podseća da je u informativnim emisijama prisustvo žena kao sagovornica gotovo zanemarljivo.
U vezi sa ovim problemom, Befem feministički kulturni centar je u septembru pokrenuo inicijativu „Biro jednakost“ i sa svojim Fejsbuk pratiocima arhivirao imena žena koje su aktivne, pišu, misle i proizvode znanja, naročito u oblastima o kojima u medijima uvek govore muškarci. Ova inicijativa inspirisana je švedskim ekvivalentom (Rättviseförmedlingen) koji je uspeo da okupi više od 60.000 ljudi i time unapredi raznolikosti u javnom diskursu.
„Pošto su sagovornici koji se pojavljuju u medijima skoro uvek muškarci, bez obzira na temu, mi želimo da ponudimo višeglasje i različita čitanja stvarnosti. Ne želimo da slušamo izgovore poput „nismo našli nijednu ženu stručnu da govori o tome“. Spremile smo liste sjajnih sagovornica i stručnjakinja iz različitih oblasti koje su integrisale rodnu perspektivu u polje obrazovanja, bezbednosti, sporta, kulture“, piše u saopštenju Befema, a ove liste biće dostupne na njihovom sajtu.
Tekst je nastao u okviru projekta „Creating a new public view on women“ Fondacije 021 , koji se bavi problemom stereotipnog prikazivanja žena u medijima, nedostatkom vidljivosti NVO organizacija, te poboljšanjem saradnje medija i NVO, kao i davanjem pozitivnih primera kroz kreiranje osam tribina i pisanje 16 tekstova. Projekat je podržala EU – European Instrument for Democracy and Human Rights (EIDHR).
Autor: Marija Stojadinović