Položaj ženskog preduzetništva

Inovativnost, spremnost na rizik, ali i neprestano održavanje kvaliteta glavne su stavke za uspešno žensko preduzetništvo, uprkos brojnim preprekama koje se nameću, na čelu sa državom koja konstantno menja propise, povećava namete i ne pruža podršku.

Žene koje se odluče na samostalno pokretanje posla, imaju otežanu dostupnost osnovnim resursima, a zbog osiromašenog društva, izazov je plasirati stvar i uspešno je izvesti na tržištu, posebno u lokalnoj sredini. Međutim, sporosti sistema da reaguje na promene, može se prkositi konstantnim usavršavanjem, edukovanjem i obukama za konkretna zanimanja, kao i umrežavanjem preduzetnica i samoinicijativnim organizovanjem.

Uspešan je primer osnivačice firme “Link Advertajzing” koja se bavi vizuelnim oglašavanjem na velikim formatima Violete Đerković koja je u poslu 15 godina, a za sve ovo vreme nije prekidala, niti menjala delatnost, već ju je specijalizovala, što je, kako kaže, upravo i razlog tolikog staža. “Razlog mog bavljenja tim poslom toliko godina je upravio to što sam uspela da pronađem odgovarajuću “tržišnu nišu” i da nije bilo te uske specijalizacije, posao verovatno ne bi opstao. Naravno, to je delatnost koja se brzo menja, prati opšta ekonomska kretanja, ali i kretanja u tehnologiji i vrlo je zavisna od propisa i zakona koji se stalno menjaju. Nije lako vršiti neke veće investicije zato što nemate predvidivost u poslovanju”, kaže ona za 021.

Kako naglašava, najveće prepreke u preduzetništvu su visoki nameti, fiskalni i parafiskalni. “To je krut odnos države prema preduzetnicima koji vrlo često imaju utisak, naročito oni koji rade i regularno prijavljuju sve svoje troškove, oni se uglavnom osećaju kao žrtve sistema. Osećaju da se nad njima vrši velika nepravda zbog toga što svakodnevno gledaju primere ljudi koji su izvan sistema, u sivoj ili crnoj zoni i vrlo često razmišljate da li ste vi u pravu zato što želite da održite neki svoj pristup poslu, koji je neophodan za neko dugoročno poslovanje, a to je da se držite svih propisa i zakona, da plaćate sve troškove i da pritom gledate kako neki drugi bez ikakvih dozvola i troškova rade taj posao i predstavljaju nelojalnu konkurenciju, do mere koja može da dovede vaše poslovanje u pitanje”, kaže ona za naš portal, dodajući da su izazovi i to što nema predvidivosti jer jedan strateški zakon važi sada, ali za pet godina može da se promeni. “O lokalnim propisima da i ne govorimo, to su najveći problemi. Nemam osećaj da je država instanca koja je blagonaklona prema preduzetnnicima”, ističe Đerković.

Akademija ženskog preduzetništva iz Novog Sada je nevladina organizacija koja na tržištu obrazovanja odraslih deluje od 2006. godine, a za ciljnu grupu ima žene koje žele da se aktivno uključe u ekonomski i društveni život svojih zajednica. Preusmerena je na žene koje žele da postanu preduzetnice, ali i one koje su već u biznisu i do sada su edukovali oko 1700 žena u najrazličitijim profesijama.

Direktorka te organizacije Jana Zabunov kaže za 021 da su najpre okupili nezaposlene žene koje su odabrale biznis oblasti. “Pružili smo im podršku kako uopšte da registruju biznis, koja je to najbolja pravna forma, savetovali smo ih iz oblasti marketinga i plasiranju njihovih proizvoda i usluga na tržištu. Imali smo interesantnih kurseva kao što je kurs za animatora u turizmu. Imamo akreditovan kurs za knjigovođu ili poslovođu, iz oblasti upravljanja nevladinim organizacijama. Ono što je zanimljivo je da smo imale kurs kreativnog zavarivanja, dakle žene su učile kako da naprave čiviluk, ili ram za ogledalo, ali i pepeljaru, svećnjake, predmete za baštu i kuću. To može da bude ne samo hobi, već omogućava ženi i da zaradi”, kaže Zabunov za naš portal.

Problem je, kako dodaje, to što žene nemaju pristup finansijskim povoljnim sredstvima i često korite ušteđevinu ili porodični novac. Pored ohrabrivanja uspešnim primerima, ona kao rešenje vidi formiranje mikrokreditne linije koja bi subvencionisala njihov biznis, poreske olakšice kao podsticajna sredstva i da država što manje interveniše i ulazi u poslovanje. “Poslodavci su maksimalno opterećeni, sve ide na njihov teret što se tiče plaćanja i doprinosa i davanja poreza, to mora da se promeni”, naglašava ona. Akademija ima sedište u Novom Sadu, takođe je jedan od osnivača Poslovno – inovativnog centra, takozvanog biznis inkubatora u Bačkom Petrovcu, a kancelariju imaju i u Kikindi.

Tekst napisan u okviru projekta “Žensko preduzetništvo” koji je podržan od Pokrajinskog sekreterijata za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova.